Znanstveni kafić
Znanstveni kafić: Visoko školstvo u Hrvatskoj PDF Ispis E-mail
Utorak, 22 Listopad 2013
Udruga bivših studenata Fakulteta, elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, FESB Alumni, poziva Vas ovog četvrtka, 24. listopada 2013., na novi znanstveni kafić sa temom: 

VISOKO ŠKOLSTVO U HRVATSKOJ 
Ide vrijeme, dođe rok,
Eto vraga skok na skok

Predavač je prof. dr. sc. Petar Filipić sa Ekonomskog fakulteta u Splitu: 

"Paradigma liberalnog uništava milenijsku akademsku tradiciju temeljenu na neovisnosti znanosti i zajedničkom dobru, a oportunizam upravljača (Ministarstva) i politički poslovni ciklusi (Vlade) veličinu i strukturu proračuna visokog školstva i znanosti čine (u najmanju ruku) diskutabilnom."

Dođite u kavanu Lvxor na Peristilu, u četvrtak, u 18:30h, te uz čašicu omiljenog pića i/ili kolač, poslušajte i sudjelujte u razgovoru o desktrukciji izvrsnosti, financiranju, izborima u viša zvanja, sustavima ocjenjivanja, studentskoj sreći, ulozi sindikata, države, privatizaciji javnog visokog školstva, autonomiji visokog školstva, itd.
 
Znanstveni kafić: Drugačiji pogled na razvoj grada PDF Ispis E-mail
Utorak, 29 Siječanj 2013
Alumni Udruga bivših studenata Fakulteta, elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, ovog četvrtka, 31. siječnja 2013., u kavani Lvxor, s početkom u 18 sati, organizira još jedan znanstveni kafić, pod naslovom: 

Drugačiji pogled na razvoj grada

Predavač Ante Kuzmanić, dipl.ing.arh, redoviti profesor na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu: 

"Kada je prvi put prezentiran projekt Most Split-Kaštela sa spojem na autocestu u Vučevici 2005. godine u Društvu arhitekata Split među svim reakcijama zapamtio sam reakciju profesora prometa, danas emeritusa, kako kaže: "... ali tim mostom dovest ćeš nam sve vlaje u Split."

Koje su to granice grada, fizičke i mentalne, njegovih političara, stručnjaka pa i građana? Sve se lomi na pitanju tko ide u Zagreb pitati kada će biti gotova brza cesta od autoceste do grada? Drugi grad po veličini u državi nema brzu cestu ni 10 godina nakon otvaranja autoceste. Sve to počinje krajem 70-tih godina i raspadom zajednice Općina Split. Metropolitanski prostor od Trogira do Omiša pretvoren je u niz općina gradova koje nemaju nikakav zajednički ured koji bi koordinirao prostorni razvoj tog područja.


Dobrodošli u četvrtak na još jedan znanstveni kafić.
 
Znanstveni kafić 20 godina interneta u Hrvatskoj PDF Ispis E-mail
Utorak, 27 Studeni 2012

Organiziramo još jedan znanstveni kafić. U studenom 2012. godine slavimo:


20 godina Interneta u Hrvatskoj

O počecima Interneta u Hrvatskoj, početku CARNet čvorišta u Splitu, prvim e-mailovima, ip adresama... kako je život izgledao nekad, kako izgleda danas i kako će izgledati u budućnosti pričat će nam dugogodišnji voditelj CARNet čvorišta u Splitu:


Damir Mrkonjić Mrki 

Kavana Lvxor, četvrtak 29.11.2012. u 18:00h


- život prije interneta
- stvaranje CARNet mreže
- Hrvatska na internetu
- razvoj CARNet-a
- informacijski servisi na internetu
- internet danas


Kao uvod pročitajte Mrkijevu priču http://sistemac.carnet.hr/node/1141

 
 
Znanstveni kafić: Energetski otoci - vizija sadašnjosti PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 17 Rujan 2012

Dođite na znanstveni kafić u organizaciji Alumni Udruge bivših studenata FESBa i poslušajte zanimljivo predavanje na temu

Energetski otoci - vizija sadašnjosti

dr.sc. Branko Klarin, izv. prof. FESB

Kavana Lvxor, četvrtak, 20. rujna 2012., u 18:00h.

 Što su to energetski otoci?
Kakve su mogućnosti njihove realizacije i korištenja u Hrvatskoj?
Kako i koliko može ovaj oblik obnovljivih izvora energije pomoći u podmirenju naših potreba za energijom?
Kolika su ulaganja potrebna?
Koje industrije i gospodarske grane mogu profitirati od ovakvih otoka?
Je li ovo poticaj za brodogradnju?
Je li ovo samo san ili može postati stvarnost?

Energetski otok zamišljen je kao niz usidrenih plutajućih pučinskih objekata, koji su okruženi valobranima. Objekti bi uglavnom bile uronjive vjetroturbine i plutajuće fotonaponske površine smještene tako da tvore okruženi morski prostor – lagunu. Unutar lagune bilo bi moguće smjestiti uzgajališta, privezišta te ostale sadržaje.  Prednost ovakvog objekta je što se može graditi modularno, u etapama. Nakon početnog ulaganja, otok bi mogao sam financirati izgradnju nastavka svoje gradnje. Zbog smještaja na pučini, mogućnost širenja energetskog otoka gotovo da nije ograničena. Sve komponente otoka, koje su odavno poznate i primjenjuju se u praksi, moguće je graditi domaćim resursima. Nekoliko ovakvih otoka moglo bi podmiriti dobar dio potreba za energijom Hrvatske, ali i šire, omogućio bi nove vezove a samim time i poticaj brodogradnji te omogućio masovniji uzgoj marikultura. Ako se pokrenu ove zamisli, njima bismo mogli ostvariti mnoge ciljeve, od zapošljavanja do razvoja. Ako pak ostanu na papiru, tada su samo vizija koju smo mogli ostvariti još danas.


Znanstveni kafić, kao oblik popularizacije znanosti, prvi put je predstavljen građanima Splita u svibnju 2009-te godine. Od tada do danas je održano 30-tak znanstvenih kafića kroz koje su najširoj publici na jednostavan način predstavljene znanstvene teme od obnovljivih izvora energije, preko istraživanja svemira, znanosti u medicini do utjecaja elektromagnetskog zračenja na ljude i scenarija globalnog zatopljenja. Kavana Lvxor je prepoznala dobru ideju i ugostila znanstvene kafiće te postala prepoznatljivo mjesto okupljanja svih zainteresiranih za znanost i njen utjecaj na svakodnevni život. Tako je kroz Lvxor, u raspravama sa znanstvenicima i na predavanjima, prošlo više stotina ljudi koji su propitivali svijet oko sebe i tražili odgovore na svoja pitanja u direktnom razgovoru sa znanstvenicima. Na taj način ostvaruje se i cilj znanstvenih kafića da približi znanost najširoj publici, predstavi znanstvenike u jednom drugom svjetlu, motivira mlade za bavljenje znanošću i omogući ljudima da uz šalicu kave ili čašu vina čuju o najnovijim idejama u znanosti na popularan način, predstavljeno jednostavnim jezikom bliskim i ne-znanstvenicima.

Dobrodošli u četvrtak na još jedan znanstveni kafić.
 
Znanstveni kafići tijekom Festivala znanosti u travnju 2012 PDF Ispis E-mail
Petak, 20 Travanj 2012
 DatumMjesto Predavanje 
 23.04.2012 18:30hKavana Lvxor Igor Pureta, GRAWE osiguranje: 10 mitova o menadžmentu
 24.04.2012 19:00hKavana Lvxor Sanja Perinović, Kemijsko-teh fakultet: Što s košticama masline?
 25.04.2012 18:30hKavana Lvxor Vesna Boraska, Medicinski fakultet: Svi moji geni
 26.04.2012 18:30hKavana Lvxor Dragan Poljak, Zoran Blažević, FESB: Nikola Tesla i bežični prijenos energije, između legende i stvarnosti
 27.04.2012 18:30hKavana Lvxor Milan Tafra, Erste banka: Makroekonomska kretanja u RH i regiji
   

Kratak sadržaj predavanja pogledajte ovdje, a cijeli program Festivala ovdje.

 
Znanstveni kafić: Promjena ili varijacija klime PDF Ispis E-mail
Srijeda, 28 Oľujak 2012
Početkom ovog mjeseca snijeg kakvog nije bilo 50 godina u Splitu, sada sušno vrijeme, kakvo će biti ljeto? Mijenja li se klima ili su ovo normalne pojave? Je li čovjek kriv za sve? Poslušajte u još jednom znanstvenom kafiću:

Promjena ili varijacija klime
Tko je odgovoran?

Četvrtak, 29.03.2012, 18:30h, kavana Lvxor

Predavač: Prof. dr. sc. Ognjen Bonacci, Fakultet graditeljstva, arhitekture i geodezije, Split

  Koliko je čovjek stvarno kriv za promjene i negativne trendove u promjeni klime? Jesu li sve promjene zaista negativne promjene? Zna li znanost pouzdano tko je bio odgovoran za tadašnje globalno zagrijavanje? Jesu li ovo prirodni procesi ili uzrokovani ljudskim djelovanjem? Što nas očekuje?


Profesor Ognjen Bonacci jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka iz područja hidrologije krša. Njegova knjiga „Karst hydrology with special reference to the Dinaric karst“ koju je izdao Springer Verlag služi danas kao udžbenik na brojnim sveučilištima u svijetu (SAD, Meksiko, Španjolska, Italija, Švicarska itd.). U posljednjih desetak godina intenzivno se bavi problematikom klimatskih promjena i/ili varijacija te posljedica koje one mogu izazvati. Njegovi pristupi ovoj aktualnoj problematici razlikuju se po svojoj originalnosti te izazivaju brojna reakcije svjetske znanstvene zajednice. Kao pozvani predavač o svojim originalnim pristupima promjeni ili varijaciji klime govorio je na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima i sveučilištima u svijetu (Japan, Švicarska, Francuska, Rumunjska, Austrija, Slovenija, Srbija, Makedonija, Bugarska, Grčka, Nizozemska itd.).

 

 Dobrodošli u kavanu Lvxor ovaj četvrtak.

 
Znanstveni kafić i oproštaj s Mosorom PDF Ispis E-mail
Petak, 24 Veljača 2012
Udruga bivših studenata Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Alumni FESB, organizirala je u četvrtak 23.02. još jedan znanstveni kafić u kavani Lvxor. Tema je ovog puta bila Izazovi obnovljive energije, a gost predavač Amer Smailbegović, dr.sci geofizike, dipl.ing. geologije, Zeničanin koji već desetak godna živi i radi u Americi.

Stipe Fustar
Prije samog predavanja, predstavnici Udruge su se oprostili od svog člana, bivšeg studenta FESB-a - Milorada Bibića MosoraUsprkos tome što je za svoj životni poziv odabrao novinarstvo, bio je vrlo ponosan na svoju titulu diplomiranog inženjera elektrotehnike, te se uvijek, kada je bio u mogućnosti, s radošću i veseljem (a kako bi drugačije i moglo biti, kada je o njemu riječ?) odazivao pozivima na druženje sa svojim starim i novim kolegama.  Već na samom fakultetu je postao suradnik studentskog lista FESB, a bio je aktivan i kao košarkaški trener studentskim ekipama na tadašnjim elektrijadama, susretima studenata fakulteta elektrotehnike s područja bivše Jugoslavije. Nekoliko anegdota iz Mosorovih studentskih dana ispričao je doktor elektroenergetskih znanosti, Stipe Fuštar, nekadašnji profesor na FESB-u, kolega i Mosorov dugogodišnji prijatelj koji već dva desetljeća živi i radi u Americi.

Zanimljiva tema i intrigantan predavač napunili su kavanu Lvxor znatiželjnicima koji su htjeli čuti odgovore na pitanja koji su to sve obnovljivi izvori energije i što je sve potrebno za njihovo iskorištavanje, kako se financiraju istraživanja, koje su sve dozvole potrebne i kako državni aparat utječe na istraživanja, kakvo je stanje u SAD te je li naša birokracija najkompliciranija na svijetu.

Na početku predavanja, Dr.Smailbegović je publici podijelio obične olovke i upitao ih znaju li kako napraviti olovku. Na primjeru jednog tako jednostavnog proizvoda pokazao je efekt globalizacije, sirovine dolaze sa svih strana koje se na kraju sastavljaju u dalekim istočnim zemljama. 
 
GEOFESBModerna tehnologija i moderni život su usko vezani za, naizgled neprekidni, priliv i iskorištenje sirovina, cirkulaciju kapitala i jeftinu energiju. Održavanje modernog životnog standarda zahtjeva konstantna i ozbilja ulaganja u pronalaženje novih resursa i tehnologija, ali sa sobom povlači i niz drugih promjena i reakcija - počev od utjecaja na okoliš sve do rasta birokracije i političkih malverzacija. Na primjerima iskorištavanja i potrage za obnovljivim izvorima energije u zapadnoj hemisferi, predavanje je ukazalo na niz neočekivanih posljedica i apsurda s kojima se moramo suočavati. Vidjeli smo tako da je birokracija i u Americi također raširena i nije jednostavno pokrenuti bilo koje istraživanje obnovljivog izvora energije. Voda, koja je potrebna pri iskorištavanju geotermalnih izvora energije, postaje sve cjenjeniji resurs, zapad se skoro ponovo vraća u vrijeme divljeg zapada vodeći sada borbe za vodu. Malverzacijama na burzi vrijednost istraživačkih firmi može rasti ili padati, doslovno na zahtjev. Nove tehnologije promoviraju i nove materijale, nove sirovine, čije iskorištavanje postaje također veliki biznis. Na području Hrvatske iskorištavanje geotermalnih izvora energije je još u začetku.

Dr. Smailbegović već 10 godina vodi istraživačke tvrtke u SAD koje se bave pronalaženjem mineralnih i energetskih resursa diljem svijeta, aplikacijama novih tehnologija u istraživanju istih, te unaprijeđenju metoda očuvanja i popravka životne sredine i održivog razvoja. Neke od zanimljivosti iz njegove karijere su to da je radio za NASA-u, na kontroli letova Space Shuttlea, u okviru robotskih misija na Mjesecu i Marsu. Radio je i na filmovima Armageddon i Deep Impact. Prestizni dnevnik USA Today ga je 1997. izabrao za studenta godine u SAD-u. 
 
Znanstveni kafić Izazovi obnovljive energije PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 20 Veljača 2012

Pozivamo vas na još jedan znanstveni kafić:

 

Izazovi obnovljive energije

 

Četvrtak, 23.02.2012, 18:30h, kavana Lvxor

 

Predavač: Amer Smailbegović, dr.sci. geofizike, dipl.ing. geologije 

 

SciCafeModerna tehnologija i moderni život su usko vezani za, naizgled neprekidni, priliv i iskorištenje sirovina, cirkulaciju kapitala i jeftinu energiju. Održavanje modernog životnog standarda zahtjeva konstantna i ozbilja ulaganja u pronalaženje novih resursa i tehnologija, ali sa sobom povlači i niz drugih promjena i reakcija - počev od utjecaja na okoliš sve do rasta birokracije i političkih malverzacija. Na primjerima iskorištavanja i potrage za obnovljivim izvorima energije u zapadnoj hemisferi, predavanje će ukazati na niz neočekivanih posljedica i apsurda s kojima se moramo suočavati. 

Koji su to sve obnovljivi izvori energije i što je sve potrebno za njihovo iskorištavanje? Kako naći financije? Imaju li konvencionalni izvori energije rok trajanja? Kako državni aparat utječe na istraživanja?

Dr. Smailbegović već 10 godina vodi istraživačke tvrtke u SAD koje se bave pronalaženjem mineralnih i energetskih resursa diljem svijeta, aplikacijama novih tehnologija u istraživanju istih, te unaprijeđenju metoda očuvanja i popravka životne sredine i održivog razvoja. 

 
Znanstveni kafić: Život Jamesa D. Watsona - osobni prikaz otkrića DNA PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 10 Studeni 2011

Alumni FESB-a organizira još jedan znanstveni kafić u utorak, 15. studenog, u 18:30h, u kavani Lvxor pod naslovom:


Život Jamesa D. Watsona - osobni prikaz otkrića DNA

 

Ovaj put u goste nam dolazi novi zamijenik direktora MEDILS-a, Errol Friedberg, M.D., profesor na University of Texas Southwestern Medical Center u Dallasu, Texas.
  
James Watson, američki biolog, koji je s kolegom Francis Circkom 1953. razjasnio "tajnu života" odnosno strukturu DNA, napisao je roman o tom otkriću pod nazivom "Dvostruka uzvojnica". Ova knjiga je prodana u više od milijun primjeraka i prevedena na 23 jezika. Zašto je njegov kolega, Francis Crick, u početku bio protiv objavljivanja knjige i zbog čega je došlo do neslaganja među kolegama?
 
Errol Friedberg dolazi iz Medical Centra u Texasu (dom 5 nobelovaca), gdje se preselio 1990., nakon 20 godina na Sveučilištu Stanford, kako bi postao voditelj Odjela za patologiju. On je međunarodno priznati autoritet za popravak oštećene DNA. Nakon što je proveo 21 godinu u uredu predsjednika, prof. Friedberg je nedavno odstupio s ove pozicije, zadržavši svoj položaj profesora patologije, i dalje radeći u svom istraživačkom laboratoriju, te razvija svoju "drugu karijeru" kao pisac povijesti znanosti. 
 
Napomena: Predavanje je na engleskom jeziku.

 
Znanstveni kafić: Kako štedjeti energiju u vlastitim kućanstvima? PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 17 Listopad 2011
Ovog četvrtka, 20. listopada, u kavani Lvxor, s početkom u 18:30, Udruga bivših studenata, organizira još jedan u nizu znanstvenih kafića pod naslovom:

Kako štedjeti energiju u vlastitim kućanstvima?

U ovom znanstvenom kafiću bit će riječi o potrošnji energije u zgradama u Republici Hrvatskoj. Razjasnit ćemo značaj pojma energetske učinkovitosti u vremenu u kojem živimo, te ćemo govoriti o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu i malim i velikim mjerama štednje energije/energenata na razini kućanstva kojima možemo povećati energetsku učinkovitost na razini zgrade ili stambenog prostora. Razmotrit ćemo kako se sustavno potiče primjena mjera energetske učinkovitosti u našoj državi te dati odgovore na pitanja što je to i koja je svrha energetskog pregleda i certificiranja zgrade.

Predavač je docent, dr. sc. Sandro Nižetić.
 
Znanstveni kafić: Pogled u budućnost - Znanstvena fantastika i moderna znanost PDF Ispis E-mail
Utorak, 20 Rujan 2011
U novoj školskoj godini krećemo i sa novom serijom znanstvenih kafića.

Na vaš zahtjev ponavljamo uspješno predavanje s ovogodišnjeg Festivala znanosti:

Pogled u budućnost:
Znanstvena fantastika i moderna znanost

Znanost je naše najmoćnije sredstvo za spoznavanje prirode, a znanstvenici su često sanjari, koji sanjaju o ljepšoj i boljoj budućnosti, uz sva čuda moderne znanosti i tehnologije kojima raspolažemo. Ozbiljna znanstvena fantastika koristi znanost za stvaranje zanimljivih priča o budućnosti. Nerijetko su dijelovi tih priča kasnije postali stvarnost, a ponekad je i znanost crpila ideje i motivacije iz znanstveno-fantastičnih priča.

U ovom predavanju će jedan zaljubljenik u znanstvenu fantastiku i stripove te s druge strane zaljubljenik u samu znanost, pokušati dočarati blisku povezanost znanstvene fantastike i moderne znanosti te pokazati kako je moderna znanost u nekom dijelovima i fantastičnija od same znanstvene fantastike.

Predavanje će se održati ovog utorka, 20. rujna, na starome mjestu, u kavani Lvxor, s početkom u 18 sati. Predavači su gosp. Zdeslav Benzon i prof. Ivica Puljak.

Dobrodošli u utorak, u kavanu Lvxor, na još jedan znanstveni kafić!
 
«« Početak « Prethodna 1 2 3 Sljedeća » Kraj »»

Stranice 1 - 15 od 33


Izdvojeno

Znaju li vaši kolege za Udrugu? Možete li locirati kolege iz svoje generacije, gdje su, što rade?

Traži


Illinois Payday Loans should not be obtained by people who do not have the capacity to repay the lenders. This is a permit to the world of pleasure and the lasting sex. Cialis Super Active online is a drug, the quality level of which is determined by its action speed.